Moj lični pogled kao farmaceuta**

Astma je dijagnoza koja često dolazi rano i ostaje dugo. Kod nekoga se pojavi u detinjstvu, kod nekoga kasnije, ali gotovo uvek sa sobom nosi isto pitanje: „Da li ću ovako živeti ceo život?“
Kao farmaceut, godinama sam se susretala sa ljudima koji imaju astmu i koji „žive na pumpicama”. Kroz terapije, savete i razgovore sa njima u apoteci, stekla sam puno iskustva o simptomima, kako ih ublažiti, čime tretirati najteže, krizne situacije. Međutim, moj pogled na ovu temu nije samo profesionalan. On je i duboko ličan.
Imala sam astmu do 17. godine. I upravo zbog toga danas smatram da o astmi treba govoriti iskreno, bez straha, ali i bez mitova.
Šta je astma?
Astma je hronično zapaljenje disajnih puteva. To znači da su bronhije osetljive i da reaguju na različite spoljašnje i unutrašnje faktore:
– hladan vazduh
– infekcije
– alergene (najčešči razlog i najveća problematika, jer alergen može biti zavesa u spavaćoj sobi koja se napunila prašine, meblo na krevetu koje je puno grinje ili čak jastuci, tepisi, osveživači prostora, najrazličitiji alergeni na koje nekada, čak ne bi ni pomislili)
– stres
– ali i ishranu (jako čest alergen, jer ometači iz hrane ne moraju biti samo „vidni” alergeni, oni na koje se rade alergo testovi, već i „nevidljivi” aditivi, poput karminske kiseline kojom se boje sladoledi, bombone, voćni jogurti, čajne, viršle ili pak, kalijum-metabisulfit koga ima u zimnici iz prodavnice, keksevima, preradjenim čokoladicama..)
Kod astme dolazi do:
– suženja disajnih puteva
– pojačanog stvaranja sekreta
– otežanog disanja, kašlja i stezanja u grudima
Iako se u medicini vodi kao hronično stanje, iskustvo pokazuje da tok bolesti nije isti kod svih, da se može ublažiti eliminacijom alergena, prirodnim metodama i boravkom u vazdušnim banjama (Sokobanja ili Bukulja su sjajni primeri).
Da li je astma izlečiva?
Ako se držimo striktne medicinske definicije, astma se najčešće ne vodi kao bolest koja se „izleči“, već kao stanje koje se kontroliše i sa tim se mora živeti, uz pumpice najčešće.
Ipak, ja već 9. godinu živim bez pumpica i bez antihistaminika (pressing, aerius, xyzal – proleće ranije nisam mogla da zamislim, bez ovih lekova), te iz ličnog iskustva (a ovo sam primenila i na rodjenom bratu koji je takodje imao dijagnozu astme – dakle, „genetski nasledjeno” ne mora da znači i doživotno) mogu da kažem sledeće: kod nekih ljudi astma može potpuno da se povuče i prestane da daje simptome.
Ključno pitanje tada nije „da li postoji jedan lek“, već: šta je kod te osobe bio okidač i šta je održavalo upaljenost disajnih puteva.
Moja priča – Hristina
Kod mene je astma bila prisutna tokom detinjstva i adolescencije, sve do 17. godine. Terapije su pomagale da se simptomi drže pod kontrolom, ali nisu rešavale uzrok.
Prelomni trenutak nastao je kada sam počela da posmatram širu sliku, ne samo disanje, već i:
– ishranu
– svakodnevne navike
– reakcije organizma
Tada sam donela nekoliko ključnih odluka koje su vremenom promenile sve.
Ishrana – prvi veliki korak
Jedna od prvih promena bila je potpuno izbacivanje prerađene hrane, posebno industrijskih slatkiša poput kekseva, kinder jaja i sličnih proizvoda.
Tek tada sam shvatila koliko:
– aditivi
– rafinisani šećeri
– industrijski sastojci
mogu da utiču na zapaljenje u telu, pa samim tim i na disajne puteve.
Uvela sam hranu koja je protivupalna, dosta limunade, cedjenih sokova, belog luka, celera, peršuna, kuvanih jela, salate sezonske minimum uz 2 obroka dnevno (cvekla, kiseli kupus, zelena salata, rukola, praziluk, bela rotkva…), domaće čajevi od lekovitih biljaka.
Moram reći, tokom tog perioda izlečenja izbegavala sam jaja, mlečne proizvode (kefir je jedini mlečni proizvod koji sam povremeno koristila), belo brašno, beli šećer (zameniti medom ili urmama) i suncokretovo ulje (zameniti hladno cedjenim, ekstra devičanskim maslinovim uljem, prepuno je omega 3 masnih kiselina i vitamina E, koji je snažan antioksidans).
Kod mene se, nakon tog koraka, smanjila učestalost:
– kašlja
– stezanja u grudima
– otežanog disanja
To nije bila brza promena, već postepena, ali vrlo jasna.
Bosiljak i hajdučka trava, kao svakodnevna podrška
Drugi važan deo mog puta bili su bosiljak i hajdučka trava. Ne kao „čudesni lekovi“, već kao biljke koje podržavaju zdravlje mojih pluća.
Bosiljak sam počela da koristim redovno:
– u ishrani
– kao čaj (ovo važi i za hajdučku travu: uvek imajte punu šerpicu skuvanog, bar jednog od ovih čajeva)
– kao deo svakodnevne rutine
Vremenom sam primetila da disanje postaje stabilnije, a organizam otporniji na promene vremena i infekcije.
Čaj od podbela i biljne mešavine
Uz promenu ishrane, hajdučku travu i bosiljak, važnu ulogu imali su i:
– čaj od podbela
– biljne čajne mešavine namenjene osobama sa astmom (anis, bokvica, oman: obavezno ih tražite u mešavinama)
Podbel je biljka koja se tradicionalno koristi za smirivanje disajnih puteva i kašlja. Kod mene je imala umirujući efekat, naročito u periodima kada su se simptomi povremeno javljali.
Biljne mešavine su mi pomogle da:
– smanjim iritaciju
– održim disajne puteve „mirnim“
– sprečim povratak jačih simptoma
Sve to nije bilo „do kada popijem čaj“, već dok se telo ne dovede u balans. Svakodnevno sam u periodu od 3 godine smenjivala pomenute čajeve i nikada nisam ostajala u danu bez njih u šerpici.
Kada su simptomi nestali?
Promene se nisu desile preko noći. Ali vremenom, nakon nekih godinu dana kretanja ka zdravlju (pod tim mislim: puno vremena napolju, šetnja, boravak u borovim šumama i pored mora). Obavezna rutina mi je bila bar 2x godišnje po 7 dana boravka u „borićima”. U Sokobanji imate borovu šumu + bar jednom godišnje poseta Crnoj Gori, Čanj je idealan za to, 5-7 dana jutarnje šetnje uz more, dok izlazi sunce, jer tada morski aerosol (čestice morske vode) isparava (najjača koncentracija je od 6-9h ujutru), zapravo nalaze se u vazduhu i te čestice sadrže:
– natrijum-hlorid (morsku so)
– tragove joda, magnezijuma, kalcijuma
– negativne jone
Kada ih udišeš:
– razredjuju sluz u disajnim putevima
– olakšavaju iskašljavanje
– smiruju upalu sluzokože
– „peru” bronhije, jer jod deluje blago antiseptično, te udahnut podržava „čistoću” pluća
Zato se preporučuje:
- spora šetnja pored same vode
- duboko disanje na nos
- 20-40 minuta dnevno
Od 17. godine, astma više nije deo mog svakodnevnog života.
Da li će se ikada vratiti? To niko ne može sa sigurnošću da tvrdi. Ali danas znam da je moje telo sposobno da funkcioniše bez simptoma, ako mu dam uslove koji mu prijaju.
Šta bih savetovala nekome ko ima astmu danas?
Iz ugla farmaceuta i nekoga ko je kroz to prošao:
– posmatraj ishranu i reakcije tela
– smanji ili izbaci prerađene proizvode
– obrati pažnju na biljne saveznike poput bosiljka, bokvice, hajdučke trave
– uvedi čajeve koji smiruju disajne puteve
– daj telu vreme, ne traži brzo rešenje
Astma često traži strpljenje, doslednost i razumevanje sopstvenog organizma, ali uz to: astma ne mora zauvek da definiše tvoj život.
Kod nekih ljudi, uz promenu navika, ishrane i prirodnu podršku, simptomi mogu potpuno da se povuku.
Moj put nije univerzalni recept, ali jeste dokaz da telo ima sposobnost da se oporavi kada mu se pruži prava podrška. Isto ovo je primenio i moj brat.
Na nama je delovalo, a iskreno se nadam da će pomoći i nekome od vas.



